Đoletov životni put

Djordje Balasevic rodjen je 13. svibnja 1953. godine u Novom Sadu. Gimnaziju je napustio u trecem razredu pa je ispite polagao izvanredno. Upisao je geografiju, jer, po vlastitom priznanju, na prijemnim ispitima nije bilo matematike. Osnovna ambicija u srednjoj skoli bila mu je da postane nogometas. Ali kada je kao sedamnaestogodisnjak lezao bolestan, pojava jedne muhe u sobi ga je inspirirala da sklada svoju prvu pjesmu "Otkud muva". Zatim je poceo pisati prepjeve stranih hitova za emisiju "Muzicki klub", a sa prijateljem koji se snalazio na gitari, zapoceo je i zajednicki rad. Godine 1977. pristupio je akustickoj grupi Zetva sa kojom je u listopadu te godine snimio neobavezan tango "U razdeljak te ljubim". Pjesma je preko noci postigla ogromnu popularnost tako da je singl prodan u 180000 primjeraka.

Zetva se vrlo brzo pocela pretvarati u festivalsku grupu strpanu u orkestralne aranzmane, pa ih pocetkom 1978. godine Balasevic napusta i sa Vericom Todorovic osniva Rani Mraz. Buduci da se nisu rastali kao prijatelji, novu grupu je nazvao inspirirajuci se sibirskom poslovicom: "Ako se nadas dobroj zetvi, cuvaj se ranog mraza". Zetva zatim objavljuje LP "Vreme zetve" i prestaje sa radom. Sa pjesmom "Moja prva ljubav" Rani Mraz sudjeluje na festivalu Opatija 78. Kroz Rani Mraz je proslo puno glazbenika, a gitaru je jedno vrijeme svirao i nogometas Slobodan Pavkovic. Tijekom 1978. godine izbacuju seriju hit singlova, meteroskom brzinom osvajaju trziste i postizu impresivne tiraze. Balasevicevi emotivni tekstovi i jednostavne melodije donose osvjezenje na posustaloj zabavnoj sceni, a predstavljaju i dobru vezu sa pop muzikom. Uoci snimanja pjesme "Racunajte na nas" pridrzuju im se bivsi clanovi grupe Suncokret: Biljana Krstic i Bora Djordjevic. Zahvaljujuci drugacijem tretmanu revolucije u odnosu na uobicajene soc-realisticke pjesme, "Racunajte na nas" ubrzo biva promovirana u generacijsku himnu koja se trosi u svakoj prigodnoj prilici. A tada ih je stvarno bilo mnogo.

Poslije dva mjeseca rada sa Ranim mrazom, ljeta 1978. godine, Bora Djordjevic napusta grupu svjestan razlike izmedju njega i Balasevica i formira Riblju Corbu. Uoci snimanja debi albuma grupu napusta i Verica Todorovic. Buduci da je jos kao teenager bio veliki postovatelj Korni Grupe, Balasevic produkciju i aranzmane na albumu "Mojoj mami umesto maturske slike u izlogu" prepusta bivsim clanovima te grupe, gitaristi Josipu Boceku, a kao studijski glazbenici tu su basist Bojan Hreljac, bubnjar Vladimir Furduj, klavijaturist Sloba Markovic i saksofonist Mica Markovic. Sa ploce se izdvajaju pjesme "Sve je dobro kad se dobro svrsi", gdje se kao gost pojavljuje violinist Jovan Kolundzija, "Mnogo mi znaci to", "Neki novi klinci", "Drago mi je zbog mog starog". U njima se ostvaruje kompletan okvir formule za buducnost: nostalgija, njezne slike i baladicnost uz razradjenu fabulu.

Tijekom ljeta 1979. godine Balasevic i Biljana Krstic nastupaju po Jugoslaviji, a prati ih grupa Neoplanti za koju Balasevic povremeno pise tekstove. Na koncertima, izmedju pjesama, Balasevic drzi duge monologe na aktualne teme, kao sto je susret sa fantomskim vozacem "Porschea" na beogradskom trgu Slavija a neizbjezna je i prosirena verzija "Snase na salasu" koja poprima karakter duhovite monodrame. Sa njim se na nekim svirkama pojavljuju pjesnici Mika Antic i Pero Zubac. Na festivalu Split 79. Balasevic osvaja prvu nagradu pjesmom "Panonski mornar". Listopada 1979. godine svoju popularnost potvrdjuje na osam rasprodatih koncerata u beogradskom Domu sindikata. Tijekom 1980. godine sluzi JNA u Zagrebu i Pozarevcu gde glumi u TV seriji "Vojnici". U to vrijeme Zdravku Colicu daje pjesmu "Zbog tebe" i neke tekstove za album Srebrnih krila "Sreo sam ljubav iz prve pjesme".

Krajem godine izlazi album "Odlazi cirkus" i to je posljednja ploca u sastavu Ranog Mraza. Aranzmane za pesme su radili Josip Bocek i Gabor Lendjel a ona donosi seriju hitova: "Prica o Vasi Ladackom", "Mirka", "Menuet", "Zivot je more". Razocaran pratecim elementima scene, Balasevic tada najavljuje da ce se povuci iz medija, da planira redovno objavljivanje ploca, ali bez intervjua i uobicajene guzve.

Pocekom 1982. godine objavljuje album "Pub" kojim sluzbeno zapocinje solo karijeru. Ploca opet biljezi uspjesne pesme "Boza zvani Pub", "Pesma o jednom petlu", "Lepa protina kci", "Ratnik paorskog srca". U TV seriji "Pop Cira i pop Spira" tumaci sarmantnu ulogu brijaca Sace. Zimu 82./83. godine provodi na turneji i prvi put rasprodaje beogradski Sava centar.
Polovinom prosinca 1983. godine objavljuje LP "Celovecernji The Kid" sa pjesmama "Svirajte mi jesen stize, dunjo moja", "Neko to od gore vidi sve", "Blues mutne vode", "Lunjo", "Don Francisko Long Play".

Slijedeci LP "003" donosi nove hitove: "Slovenska", "Al' se nekad dobro jelo", "Badnje vece", "Olivera". I ovu plocu je producirao Josip Bocek. Slijedeci album "Bezdan" Balasevic radi sa ekipom koja ce mu ubuduce biti redovna studijska i koncertna potpora. LP producira Djordje Petrovic, a za aranzmane je zaduzen klavijaturist Aleksandar Dujin. Tada prvi put u studiju uspijeva vjerno zabiljeziti osjecajnost svojih pjesama a posebno je upecatljiv u temama "Ne lomite mi bagrenje", "Bezdan", "Slow motion" i "Ne volim januar".

Na duplom albumu uzivo "U tvojim molitvama - balade" nasli su se snimci sa uspjesnih koncerata u Zetri (Sarajevo, studeni 1986.), Ledenoj dvorani (Zagreb, studeni 1986.), Sava centru (Beograd, prosinac 1986.), Studiju M (Novi Sad, svibanj 1987.) i Salati (Zagreb, srpanj 1987.). Uz snaznu potporu publike Balasevic je otpjevao neke od svojih najupecatljivijih balada, a jedina nova pjesma "Samo da rata ne bude", snimljena je u studiju uz pomoc djece iz obdanista "Sonja Marinkovic" i osnovne skole "Dj. Natosevic".

Slicnom glazbenom linijom Balasevic nastavlja na ploci "Panta rei". Tako u pjesmi "Soliter"; analizira politicko-nacionalno stanje u tadasnjoj Jugoslaviji, blues formu razradjuje u "Neki se rode kraj vode" i "Nemam nista s tim", osobna preispitivanja u "Starim" i "Jednom su sadili lipu" , a odgovor na "Racunajte na nas" i svoje aktualno vidjenje druga Marsala formulira u pjesmi "Requiem".

LP "Tri posleratna druga" koji je dobio podnaslov "Muzika iz istoimenog romana" snimaju 1989. godine Dujin, basist Aleksandar Kravic i glazbenici iz Rijeke, gitarist Elvis Stanic (ex Linija 32, Denis & Denis, Dr Doktor) i bubnjar Tonci Grabusic. Na toj ploci Balasevic se pozabavio karikiranom Rap formom u "Sugar rap", etno zvukom u "Devojka sa cardas nogama", a ponudio je svoje osjecajne iskaze u "Kad odem", "D-moll", "Caletova pesma", "Saputnik", "O boze".

Na snimanju ploce "Marim ja..." pored redovitih suradnika, u studiju u Novom Sadu lipnja 1991. godine sudjeluju Davor Rodik (pedal steel gitara), Nenad Januzovic (udaraljke) i Josip Kiki Kovac (violina). Ploca donosi pjesme "Nevernik", "Divlji badem", "Ringispil" i druge.

Sa pocetkom rata Stanic i Grabusic prekidaju suradnju s Balasevicem i 1991. godine pokrecu jazz rock sastav Elvis Stanic Group. Stanic je, inace, studirao jazz kompoziciju na fakultetu Berkley u Americi, radio je mjuzikle i predstave za djecu. Objavio je instrumentalni CD "Terra Sacra"1997. godine, a u pripremi je ploca sa materijalom iz mjuzikla "Slomljeno jato". Ratne godine Balasevic provodi sklonjen od javnosti i mobilizacije buduci da vojne vlasti pokazuju veliku volju da ga posalju na front, tako da za Novu 1992. godinu iz sasvim razumljivih razloga ne dolazi u Sava centar.

CD "Jedan od onih zivota..." snima krajem 1993. godine sa stalnim suradnicima: Aleksandar Dujin (klavir), Dusan Bezuha (gitara), Djordje Petrovic (klavijature), Aleksandar Kravic (bas), Josip Kovac (saksofon) i Dragoljub Djuricic (bubnjevi). Ploca donosi optimisticki hit "Ja luzer?", ali i pesme inspirisane ratnim tragedijama "Covek sa mesecom u ocima " i "Krivi smo mi". U isto vrijeme objavljen je CD "Najveci hitovi" na kojem su pjesme iz razdoblja od 1986. godine i sam Balasevic ih je odabrao za kompilaciju. U to vrijeme njegovi koncerti postaju prava javna cistilista, buduci da govori vrlo ostre, ali duhovite price sa jasnim opozicijskim stavovima.

Poslije duze pauze CD "Na posletku" objavljuje pocetkom 1996. godine. U ekipu suradnika dolazi mladi bubnjar Petar Radmilovic koji se prije toga dokazao u jazz vodama. Nove pjesme "Regruteska", "Namcor", "Drvena pesma", "Dodjoska" snimljene su uglavnom na akusticnim instrumentima uz sudjelovanje gudaca "Svetog Djordja", a upotrebljeni su fagot, oboa, truba i violina koje vjerno docaravaju atmosferu Balasevicevih stihova.

U Sava centru, svom tradicionalnom prostoru, Balasevic je zapoceo sa cetiri nastupa koje je odrzao listopada i studenog 1982. godine. Prvobitna ideja je bila da tijekom godine nastupa jednom mjesecno i da publici uz svirku nudi i redovite komentare. Kako je prvih sest nastupa bilo vrlo uspjesno, doslo se na ideju da organizira novogodisnje koncerte sto je, najvise zahvaljujuci publici, pretvoreno u tradiciju. Ti koncerti su svake godine izazivali sve veci interes, tako da je Balasevic u zimi 96/97. godine imao deset rekordnih rasprodanih svirki, te je zakljucno sa tom serijom u Sava centru nastupao oko osamdeset puta. Od 1994. godine Balasevic povremeno drzi koncerte u Sloveniji gdje postize veliki uspeh.

Pjesma "Sloboda ne" koju je snimio jos u jesen 1992. godine, prvi put je sluzbeno objavljena na kompilacijskom disku "Nas slusaju svi, mi ne slusamo nikoga!"  izdanog povodom gradjanskog protesta koji se odvijao u zimi 96/97. godine. U Sloveniji je objavljen CD uzivo "Da l' je sve bilo samo fol?" snimljen na koncertu odrzanom 6. prosinca 1996. godine u Mariboru.

Godine 2000. Balasevic izdaje svoj album pod imenom "Devedesete". Znacajnije skladbe s tog albuma su istoimena pjesma "Devedesete", "Nedostaje mi nasa ljubav", "Sevdalinka", "Ziveti slobodno" i "Balkanski tango". Na albumu se nasla i parodija "Legend'a o Gedi Gluperdi"

Slovenski sastav Zaklonisce Prepeva je na svojoj kaseti "Nešto kao Dzimi Hendriks" obradio Balasevicevu "Racunajte na nas", a Voodoo Popeye je na CD-u "Voodoo Epopeje" obradio pjesmu "Oprosti mi Katrin".

Balasevic je tijekom karijere objavio pjesmaricu sa svojim tekstovima "Racunajte na nas", roman "Tri posleratna druga" (1991.), knjigu novinskih komentara "I zivot ide dalje (sve dalje odavde...)" (1993.) i knjigu "Dodir svile" (1996.) u kojoj je izbor tekstova sa ploca. Novi roman "Jedan od onih zivota" (1997.) bavi se razdobljem od 1. do 15 novembra ratne 1991. godine. Balasevic je napisao scenarij i tumacio glavnu ulogu u TV seriji "Specijalna redakcija", glumio u TV serijama "Vojnici", "Pop Cira i pop Spira", "Panonski mornar", i u filmu "Vojnici". Za svoj rad dobio je Nagradu punoletstva, Oktobarsku nagradu Novog Sada, Estradnu nagradu Jugoslavije, nagradu za literarni doprinos u oblasti estrade na "Domanovicevim danima satire" i nagradu Todor Manojlovic za poseban umjetnicki senzibilitet.